Iz Geneve sa Swiss School of Business and Management doc. dr. sc. Iva Buljubašić za Planteraj odgovara na pitanja iz segment gerile marketinga što jedne od glavnih Ivinih specijalnosti
Uz ovu poziciju, Iva trenutačno radi i na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment kao docentica. Stekla je doktorat 2015. godine i postala najmlađa doktorica znanosti u povijesti postojanja osječkoga Sveučilišta.
Bolje smo se upoznale nakon što me jedna njena studentica predložila za predavačicu na njenom kolegiju, a što je Iva nakon istraživanja mog rada i pristala. Njena svjetska karijera ali i predani rad na osječkom sveučilištu teško je sročiti u par rečenica ali evo ukratko:
Trenutačno radi kao docentica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment u području marketinga, te također kao predavačica i DBA (Doctoral of Business Administration) mentorica na Swiss School of Business and Management Geneva u Švicarskoj (koriste isti edukacijski menadžment sistem kao Harvard i MIT). Godine 2015. godine doktorirala je u području marketinga na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, kao najmlađa doktorica znanosti u povijesti postojanja Sveučilišta u Osijeku. Tijekom svoje znanstvene karijere još je radila kao vanjska suradnica na Stuttgart Media University, Ekonomskom fakultetu u Osijeku i Katoličko bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Uz navedeno dobila je stipendije od Sveučilišta u Osijeku (u kategoriji mladih znanstvenih istraživača), University of Eichstätt-Ingolstadt, Robert Bosch Foundation, Goethe Institution Munich, Shanghai University of International Business and Economics, and Bavarian Ministry for Science and Arts.
MARKETING U ZNAKU GERILE
Jedna od specijalnosti joj je gerila a kako naše tržište izrazito traži u zadnjih nekoliko godina upravo ovaj vid marketinga postavila sam joj par pitanja upravo na tu temu.
- Diferencijacija i isticanje kroz minimalna ulaganja, tako klijenti vole gledati na gerilu. No je li to baš tako u gerili?
Tako je, važnije je da uložite više energije, kreativnosti, buntovnosti, mašte nego financijska sredstva kako bi ste ostvarili svoj cilj. Uz diferencijaciju, važan je efekt iznenađenja – poslati poruku koja uključuje emocionalnu reakciju kojom se u konačnici publika vodi pri kupnji određenog proizvoda ili usluge. Efekt iznenađenja postiže se prvenstveno humorom, šokantnim porukama, apsurdnim situacijama i neočekivanim mjestima.
- Imate li posebno zanimljivih primjera iz prakse koji pokazuju gerilu za mali biznis i za veliku kompaniju?
Danas postoji puno zanimljivih primjera. I nije važno da li se radi o malim, velikim, srednjim poduzećima, ili pak drugim institucijama kao npr. institucije kulture. Meni jedna od najdražih primjera i koji uvijek pokazujem studentima je od Jugoslavenskog narodnog pozorišta „Drama u taksiju – Dostojevski na beogradskim ulicama“, da ne dugo ne pišem o čemu radi, jednostavno upišite pojam u Youtube. I jedna od „old school“ primjera je kada McDonalds u Tokiju pješački prijelaz pofarbao u žuto a to je predstavljalo pommes frites.
Što se tiče hrvatskog tržišta, Heineken je imao zanimljivu kampanju „Hopa Cupa“ u Zagrebu ili Chillout Hostel Zagreb s kampanjom „Get a room“.
- Što po vama neka prosječna manja i srednja firma može postići gerilom? Koji su vaši savjeti, kako da pristupe ovakvoj akciji ako se u istu odluče upustiti.
Mogu postići veću vidljivost svojih proizvoda ili usluga.
Jedan važan savjet prije nego li se poduzeća upuste u gerilsku kampanju je etika poslovanja i zakoni. Etika, zakoni poslovanja i granice dobroga ukusa su jako važni u takvim kampanja. Ako se odluče na gerilsku kampanju moraju paziti da nikoga ne uvrijede, da humor bude shvatljiv ciljanoj publici i da sve bude u sferi zakona.
- Što gerilu čini uspješnom? Kako bi ju kvantificirali?
Gerilsku kampanju planiranje, te poslije planiranja pametna / taktična implementacija čini uspješnom.
Može se kvantificirati na sljedeći način: postavljanje ROI-a (eng. Return on investment) ili KPI-a (ključni pokazatelj uspješnosti), korištenje benchmarkinga za dobivene podatke nakon kampanje, itd.
- Imaš li sama koji savjet dodati kad je gerila u pitanju?
Ako se odlučite za gerilsku kampanju budite hrabri i odlučite se koja je vaša ciljana skupina, nemojte se skoncentrirati na masu. Ne možete na isti način imati marketing komunikaciju s npr. generacijom X i generacijom Z, ali čak i među generacijama se možete diferencirati na koji način će te s njima komunicirati tj. kako će te im privući pažnju.
Također (ovo sam spomenula u jednom od mojih nedavnih intervjua na temu gerila marketinga): Za sada mogu dati jedan besplatan savjet, a to je da dobro upoznate svoju ciljanu skupinu (demografija, interes, obrazovanje, slobodno vrijeme, posao itd.), a ako mislite da je vaša ciljana skupina demografski raspršena kako sam spominjala na jednom primjeru za događanja u knjižnici (npr. od 5 do 95 – što vjerujem i da jest, jer svaka dobna skupina voli čitati i posjećivati događanja u knjižnici), onda napravite za svaku ciljanu skupinu taktiku oglašavanja. Pratite kako se vaši posjetitelji ponašanju. Napravite si za primjer “buyer (customer) personu (prezentacija idealnog kupca)”.
OSTALE BITNE TEME I PLANOVI
Želja ti je ostvariti Zakladu za financijsko podupiranje mladih? Kako stojiš s realizacijom i što želiš postići ovim ciljem?
Da, to mi je jedna od dugoročnih životnih ciljeva.
Kao prvo samo da započnem kako sam došla na ideju, a to je da kroz svoj posao u akademskom / znanstvenom svijetu sam doživjela koliko pametnih i ambicioznih studenata nemaju financijskih sredstava da realiziraju svoj nastavak studija u RH ili pak u inozemstvu. Nekada čak moraju prestati sa studiranjem već na preddiplomskoj razini zbog nedostatka financijskih sredstava ili pak ne mogu nastaviti na višoj razini. Ta nepravda me emocionalno pogađa i želim pridonijeti rješenju.
Što se tiče realizacije, to je još sve u procesu, te sam si zadala cilj da svoga 40-tog rođendana to ostvarim. Imam još par godina ispred sebe. 😊
Ovim potezom želim postići povećanje svjesnosti koliko mladih ljudi žele imati priliku za boljim obrazovanjem (a i time za boljim poslom te načinom života), a nažalost ih životne okolnosti u tome sprječavaju. Zaklada je tu da im se olakša ostvarenje životnih ciljeva.
Možeš li ukratko predstaviti učilište u Genevi na kojem radiš?
Swiss School of Business and Management Geneva je globalna, inovativna i akreditirana škola sa studentima iz cijelog svijeta (110+ zemalja). Programi su osmišljeni s više od 30 svjetskih industrijskih partnera na englesko jeziku. Godine 2020. izabrana je u top 5 najboljih poslovnih škola za online MBA program u Europi. Ima BA, MBA i DBA programe u sferi poduzetništva, menadžmenta, marketinga i financija.
I za kraj, idemo teoriju pretočiti u praksu pa te molim za nekoliko marketinških savjeta koje bi dala kako mladim poduzetnicima u Hrvatskoj ali i onim već dugovječnijim firmama s obzirom na stanje tržišta i nikad brže izmjene i novosti na njemu.
Savjetovala bih sljedeće:
– ako se upustite u digitalnu kampanju nemojte zanemariti FB jer i dalje prema Statisti najkorištenija društvena mreža na svijetu, uz to ako mislite da ste kao poduzeće ili brand pre ozbiljni za TikTok, ne niste, već morate biti kreativni
– ako ste u nedoumici, radite crossover online i offline marketing komunikacije
– gradite partnerstva – od mikro-influencera (ne samo na IG-u već i u drugim sferama kao što su sport ili IT) do velikih igrača
– pratite trendove – danas se sve mijenja, ne iz dana u dan, već iz minute u minutu
– pronalazite inspiraciju za ideje na mjestima na kojima se najmanje nadate
– odlučite se što će biti vaš ROI, nekada ne mora biti financijska dobit, već npr. veći angažman vaše publike na društvenim mrežama vašega poduzeća, proizvoda ili usluge
Galerija fotografija
